U Cresu i Malom Lošinju 13 i 14 .05 sa početkom u 10 sati u palači Moise i muzeju Fritzi održat će se veliki znanstveni skup u povodu 580 godina Cresko -Osorskog statuta
Naš klub je jedan od suorganizatora cijeloga skupa uz učestvovanje 20-tak uvaženih znanstvenika iz RH i susjednih zemalja.
Skup se održava pod pokroviteljstvom PGZ , organizatiori su gradovi i TZ Cresa i Losinja , Pravni fakultet u Rijeci , Sveučilište u Rijeci ,HAZU , Klub pomoraca Lošinj.
Otvorenje je 13.05. u 10 sati u Cresu
P R O G R A M
četvrtak, 12. svibnja 2022.
- dolazak i smještaj sudionika u Cresu,
petak, 13. svibnja 2022.
9,00 sati - registracija sudionika (Palača Moise, Zagrad 6)
10,00 sati – otvorenje skupa i pozdravni govori
11,15 sati – izlaganja:
prof. dr. sc. Željko Bartulović, Uvodno izlaganje o Cresko-osorskom statutu,
prof. dr. Enver Imamović, Cres i Lošinj u vremenu donošenja i tiskanja Cresko-osorskog statuta od XV. do XVII. stoljeća,
prof. dr. Srđan Šarkić, Krivična dela protiv polnog morala u Creskom (Osorskom) statutu poređena sa vizantijsko-srpskim pravom,
prof. dr. sc. Vladimir Simič, Propisi Cresko-osorskog statuta o stočarima,
prof. dr. sc. Vilma Pezelj, Neka pitanja pravnog položaja žene prema Cresko-osorskom statutu iz 1441. godine,
prof. dr. sc. Anamari Petranović, Rimski okvir promišljanja ugovornih obveza Cresko-osorskog statuta,
- rasprava
- 12,45 – 13,15 h - stanka
prof. dr. sc. Zrinka Erent Sunko, Djela protiv života i tijela u Cresko-osorskom statutu,
prof. dr. sc. Ivan Milotić, Kanonsko i mletačko / kleričko i laičko u Cresko-osorskom statutu,
prof. dr. sc. Srđan Đorđević, Cresko-osorski statut i organizacija otočke vlasti,
prof. dr. Nebojša Ranđelović i Sara Mitić, mag. iur, Sličnosti i razlike Cresko-osorskog statuta i srpskog srednjovjekovnog prava,
prof. dr. sc. Dževad Drino, Sličnosti i razlike Cresko-osorskog statuta i srednjovjekovnog bosanskog prava,
- rasprava
- polazak vlastitim prijevozom, razgledanje Osora, dolazak u Mali Lošinj
subota, 14. svibnja 2022. (M. Lošinj, Lošinjski muzej, Palača Fritzi, V. Gortana 35)
10,00 h - otvorenje drugog dijela skupa i izlaganja:
izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović, Hrvatskoglagoljska baština Cresa i Lošinja – notarski akti i statutarne odredbe,
- sc. Franjo Velčić, Osorska biskupija u vremenu od sastavljanja Cresko-Osorskog Statuta do njegova tiskanja, tj. od XV. do XVII. stoljeća,
- sc. Maja Polić, Ivan Beuc istraživač Cresko-osorskog statuta,
izv. prof. dr. sc. Višnja Lachner, Cresko-osorski statut i njegova obiteljskopravna regulacija,
doc. dr. sc. Jelena Kasap, Osobitosti nasljednopravnog uređenja Cresko-osorskog statuta iz 1441. godine,
doc. dr. sc. Ines Matić Matešković, Prisutnost rimske pravne tradicije u instrumentima osiguranja tražbina Cresko-osorskog statuta,
- rasprava
- 12,00 h - stanka
izv. prof. dr. sc. Ladislav Heka, Prisega i druga dokazna sredstva u Cresko-osorskom statutu,
izv. prof. Željko Radić i Marija Štambuk, dipl. iur., Usporedba kazneno-procesnih odredbi Cresko-osorskog statuta i nekih srednjovjekovnih dalmatinskih statuta,
izv. prof. dr. sc. Ivona Šego-Marić, Mala in se prema odredbama Cresko-osorskog statuta,
Ivana Marušić, mag. iur., Mala prohibitia prema odredbama Cresko-osorskog statuta,
prof. dr. sc. Željko Bartulović, Vlasništvo nekretnina u Cresko-osorskom statutu,
- rasprava i zatvaranje skupa
- ručak
- razgledanje Muzeja Apoksiomena, Rive lošinjskih kapetana i Miomirisnog otočkog vrta.
Predsjednica Organizacijskog odbora Predsjednik Znanstvenog odbora
Marijana Dlačić, prof. prof. dr. sc. Željko Bartulović
SAŽETCI
prof. dr. sc. Željko Bartulović
Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet
UVODNO IZLAGANJE O CRESKO-OSORSKOM STATUTU
Analizirani su temeljni podatci o Cresko-osorskom statutu i odredbama zapisivanima od 1409. do 1441. koje je potvrdila mletačka vlast, a tiskan je 1640. Tekst je pripremilo povjerenstvo čiji je rad odobrila otočka zajednica što upućuje na demokratičnost. Odredbe su zapisivane i kasnije do 1608. Pojam statuta ima više značenja (pojedinačni propis, formalni izvor, tj. knjiga i skup sistematiziranih propisa donesenih u određenom postupku).
Naziv Statuta upućuje na Cres kao mjesto sastavljanja, Osor kao sjedište stare komune i naziv za oba otoka (Cres i Lošinj), prostor primjene propisa uz Lubenice i Beli i susjedne manje otoke.
Tekst Statuta započinje pravno-filozofskim uvodom. Propisi su nomotehnički uglavnom sustavno podijeljeni u četiri knjige, poglavlja i 293 članka. Prva knjiga (čl. 1.-46.) sadrži propise o sudovanju, uz nešto propisa građanskog prava. Druga knjiga (čl. 47.-158.) je najopsežnija, obuhvaća prisege službenika, nasljedno i obiteljsko pravo, različite zabrane upravne, gospodarske pa i ekološke naravi i sl. Treća knjiga (čl. 158.-232.) sadrži propise gospodarske naravi, o stočarstvu, pastirima, korištenju zemljišta, ali i o postupku, upravi i sl. Četvrta knjiga (čl. 233-2933.) ponajviše sadrži kaznenopravne propise.
Statut spada u grupu sjevernojadranskih, tj. kvarnerskih statuta/zakona (Vinodolski zakon - 1288., Krčki/Vrbanski i Senjski statut - 1388., Krčki statut iz XVI. stoljeća, Statut Rijeke – 1530., zakone Kastva – 1400., Veprinca – 1507., Mošćenica 1627. i Trsata 1640. U njemu se pored mletačkih utjecaja mogu tražiti hrvatski/slavenski pravni instituti, posredno i germanski, recepcija rimskog i kanonskog prava, a možda i daleki odjeci bizantskog prava.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, 1441., pravna povijest, Kvarner, Hrvatska
prof. emer. Enver Imamović
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
CRES I LOŠINJ U VREMENU DONOŠENJA I TISKANJA
CRESKO-OSORSKOG STATUTA OD XV. DO XVII. STOLJEĆA
prof. dr. Srđan Šarkić
Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu
KRIVIČNA DELA PROTIV POLNOG MORALA U CRESKOM (OSORSKOM) STATUTU POREĐENA SA VIZANTIJSKO-SRPSKIM PRAVOM
U srednjovekovnim pravnim spomenicima ne postoji naučna obrada prava, tako da ni krivična dela nisu sistematizovana prema savremenim shvatanjima. U Creskom (Osorskom) statutu pominju se tri krivična dela koja bi spadala u grupu delikata protiv polnog morala: preljuba (članovi 73 i 147), blud i podvođenje (član 204) i sodomija (član 277). Vizantijsko pravo, izloženo u Sintagmi Matije Vlastara i njenom prevodu na stari srpski (ili srpskoslovenski) jezik znatno detaljnije inkriminiše sledeća dela: otmica (slovo A-13); blud П – 15, П – 16; П – 17); preljuba (M-14, koja sadrži i dva zakona o dvoženstvu ili bigamiji); protivprirodni blud (A – 5; poglavlje razlikuje skotološtvo – sodomia ratione generis, i pederastiju – sodomia ratione sexus); rodoskrvljenje ili incestus (Г – 9). Teško je verovati da je vizantijsko-srpsko pravo imalo nekog uticaja na Creski (Osorski) statut, izuzev možda odredbe koja preljubnicu lišava sve imovine.
Ključne riječi: Creski (Osorski) statut, krivično pravo, polni moral
prof. dr. sc. Vladimir Simič
Pravna fakulteta Univerza v Ljubljani
PROPISI CRESKO-OSORSKOG STATUTA O STOČARIMA
Nekoliko je elemenata u statutu iz kojih se može naslutiti važnost stočarstva na Cresu. Prije svega stočarstvo je važno zbog opskrbe hranom. Značaj se vidi iz toga, da se već skoro na početku statuta nalazi jedna od odredbi o stočarstvu. Potom slijedi jedno od poglavlja statuta naslova: O stočarima i u njoj ima najviše odredaba o stočarstvu premda one nisu jedine u tom poglavlju. Broj odredbi nije pravi pokazatelj važnosti jer su odredbe većinom veoma kazuistične. Stoka se velika i mala stoku i po kriteriju koliko hrane zahtjeva. Isto tako neke su odredbe u vezi sa stočarstvom i u drugim poglavljima Statuta. Prilično dobra sistematika statuta dokazuje svijest o mnogobrojnim odnosima koji su više ili manje vezani za stočarstvo i stočare. Takve su odredbe o trgovini mesom i kožama, prodaji mesa kao i izvozu mesa i koža. Tu su odredbe, uvjetno rečeno, o radnopravnim odnosima zaposlenih pastira. Naravno su tu i odredbe stvarnopravnog karaktera o ispaši na općinskim zemljištima kao i pravima o korištenju općinskih i privatnih nekretnina. Važnost stočara se vidi iz odredaba o lokvama neophodnim za opskrbu životinja vodom i o njihovom održavanju. Stočarstvo utječe i na stanje autonomije stanovništva otoka. Neizbježne su sa time povezane i odredbe kaznenopravnog karaktera u kojima je predviđena smrtna kazna za veću krađu stoke.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, stočari, pastiri, ispaša
prof. dr. sc. Vilma Pezelj
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
NEKA PITANJA PRAVNOG POLOŽAJA ŽENE PREMA CRESKO-OSORSKOM STATUTU IZ 1441. GODINE
U radu se razmatraju neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Cresko-osorskom statutu iz 1441. u širem kontekstu kvarnerskih, dalmatinskih i istarskih statuta i u općem europskom kontekstu: mletačkim statutima, pravnim knjigama (Sachsenspiegel, Schwabenspiegel), pravima gradova te zbornicima običajnog prava na selu (Weistűmer).
Autorica promišlja u čemu su rješenja statutarnog prava u skladu sa glavnim tendencijama u regionalnom i kontinentalnom okviru, a u čemu su njegove eventualne specifičnosti u statusnom, obiteljskom, imovinskom, kaznenom i procesnom pravu. Analizom glagoljskih tekstova iz arhiva osorske općine autorica ukazuje u kojoj mjeri su se statutarne odredbe primjenjivale u svakodnevnom životu. Glede pravnog položaja žene hrvatske primorske urbane sredine već od XIII. i XIV. stoljeća ne zaostaju za poznatijim gradovima tadašnje Europe. U statutarnim odredbama vidljivo je blagotvorno prožimanje pravnih kultura rimskog, slavenskog, bizantskog, mletačkog, kanonskog i ostalih pravnih sustava.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, XV. stoljeće, statutarno pravo, pravni položaj žene, Europa
prof. dr. sc. Anamari Petranović
Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet
RIMSKI OKVIR PROMIŠLJANJA UGOVORNIH OBVEZA
CRESKO-OSORSKOG STATUTA
Pojedinosti analize elemenata ugovornog prava u Creskom (Osorskom) statutu odnose se na opće elemente problematike nastanka/prestanka obvezno pravnih odnosa kao i na značajke rješenja pravnog režima pojedinih ugovora (odredbama Statuta različito naglašenih s obzirom na opseg i fokus).
Usporedba s osobitostima rimskog pravnog uzora moguća je u inim elementima mutatis mutandis prihvaćanja/odstupanja (poimanje obiteljske vlasti, okvir imovinskopravnog položaja stranaka i kontekst učešća u ugovornom odnosu, problematika značenja kapare, tema pisane/usmene forme, uloga javne objave, pitanja potvrde – ovjere ili dokaza o zaključenom ugovoru…).
Istraživanje će poglavito istaknuti zanimljive značajke poveznica/distanci s obzirom na poimanje neformalnog obećanja (okvir prodaje, usporednica s opsegom postklasičnog okvira inominatnih ugovora i varijantama rimskih sadržajnih etapa njihove geneze) odnosno status (potencijalnih) ugovaratelja na razini vrednovanja sporazuma/obećanja te povezane (ne)mogućnosti naknade štete i (ne)postojanja (u ugovornom rimskom pravu striktno strukturiranog) zahtjeva za ispunjenjem protučinidbe.
Ključne riječi: Cresko (Osorski) statut, ugovorno pravo, rimsko pravo, neformalno obećanje, inominantni ugovori, naknada štete
prof. dr. sc. Zrinka Erent Sunko
Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet
DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA U CRESKO-OSORSKOM STATUTU – SREDNJOVJEKOVNI STATUTI I EUROPSKO PRAVO
Rad istražuje vrste kaznenih djela te kazni koje je Cresko-osorski statut propisao, a koja se, između ostalih, nalaze u četvrtoj knjizi. Dakako, ocjena stava zajednice prema počiniteljima ovih djela kao i svrhe kazni trebaju se sagledati u cjelokupnosti društvenih odnosa koje Statut uređuje, kroz usporedbu sa ostalim statutima, ali i u kontekstu događanja i europskog prava od XV. do XVII. stoljeća. S obzirom da neki od statuti (npr. Senjski) ne sadrže odredbe o kažnjavanju najtežeg kaznenog djela - kaznenog djela ubojstva, te da je smrtnu kaznu predviđena za neka druga kaznena djela (u Senjskom statutu za silovanje djevice) polazište ovog istraživanju je ovo pitanje.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, kazneno pravo, ubojstvo, smrtna kazna
prof. dr. sc. Ivan Milotić
Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet
KANONSKO I MLETAČKO / KLERIČKO I LAIČKO
U CRESKOM I OSORSKOM STATUTU
Mlečani su razvili sasvim specifična shvaćanja o (ne)primjeni rimskog prava, odbacivanju ius commune i zanemarivanju recepcije. To su činili dosljedno (dijelom i zbog toga što se statutarno mletačko pravo razvijalo na temelju predložaka i tzv. prastatuta), što odražava uvjerenje i nastojanje da mletački pravni poredak bude njihov vlastiti, samosvojan i razvijen bez izvanjskih utjecaja. Glede primjene kanonskog prava i uređenja odnosa u Crkvi, Mlečani su statutarno u vlastitom zakonodavstvu uzakonili odgovarajuća pravila, ali s tendencijom da budu cjelovito i precizno odvojena od njihovih vlastitih (civilnih) te da ne postoji ni najmanji prostor njihova utjecaja na mletačke politike, sustav, magistrature i strukturu uprave te njihov vlastiti sustav normi. Kanonska i crkvena materija kudikamo je više zastupljena u zbirkama poput Creskog i Osorskog statuta čije su norme opće i hipotetske, od takvih koje su doduše kodificirane u zbirku, ali se sastoje od odluka (partes) općinskog vijeća ili općinskih magistrata koje su donesene kazuistički. Navedena su shvaćanja o odvojenosti kanonskog od mletačkog u Creskom i Osorskom statutu izražena glede crkvenih sudova i crkvenog sudovanja, razmjerno iscrpnog uređenja statusa crkvenih osoba, crkvenih poslova i imovine, isključivanja crkvenih osoba od niza civilnih poslova i dr. Osim odvojenosti njima se afirmira i shvaćanje da su kanonski i mletački poredak samosvojni, vlastiti za svaku od navedenih vlasti, ali i to da nijedna vlast, pa tako ni crkvena (ni njezino pravo) na utječu na Mlečane niti oblikuju njihovu vlastitu stvarnost.
Ključne riječi: Creski i Osorski statut, mletačko pravo, kanonsko pravo, crkva
prof. dr. sc. Srđan Đorđević
Pravni fakultet Univerziteta u Kragujevcu
CRESKO-OSORSKI STATUT I ORGANIZACIJA OTOČKE VLASTI
Pravno ustanovljavanje, uspostavljanje i organizovanje vlasti nad stanovništvom koje živi u organizovanoj zajednici na određenoj teritoriji predstavlja stalno pitanje nauka o državi i pravu. Razmatranje ovog pitanja posebno je značajno kada se nalazimo na terenu kao što je predmetni Statut, jer je reč o regulisanju složenih odnosa unutar otočke zajednice nužno isprepletenih sa odnosima između lokalne i centralne, venecijanske vlasti. Analizom Cresko-osorskog statuta doći će se do zaključka o tome da je u suštinu organizacije otočke vlasti inkorporirana poluga održavanja interesa centralne vlasti, ali uz našu upitanost o meri u kojoj su se uspeli zadržati autohtoni interesi lokalne zajednice. Dakako da nije sporna mletačka dominacija vrhovne vlasti, ali isto tako ne može biti sporan ni autonoman doprinos otočke zajednice prilikom kreiranja određenih rešenja.
U cilju svestranije analize rešenja o organizaciji otočke vlasti, u radu će se odgovarajuća pažnja posvetiti osnovnim načelima na kojima se temelji preambula Cresko-osorskog statuta, jer će nam ona biti putokaz za razumevanje strukture i suštine rešenja o vlasti. Ovo posebno, s obzirom na evidentno filozofsko nadahnuće i motivaciju donosioca Statuta, posebno u stavovima o obavezi podvrgavanja čoveka pravednim naredbama i časnim zakonima (dakle, ne bilo kakvim), što nas uvodi u osnov dobre vladavine. A temelje te dobre vladavine načelno uspostavlja preambula Statuta jezičko-vrednosnim odrednicama u kojima treba prepoznati prihvatljive standarde i za savremenu pravnu civilizaciju.
Samosvojnost otočkog duha je kroz procese primene statutarnih rešenja o organizaciji vlasti doprinela novom dinamizmu u javnom životu otoka, dajući dodatnu potvrdu Cresko-Osorskom statutu kao srednjevekovnom spomeniku razvoja evropske pravne civilizacije.
Ključne reči: organizacija vlasti, statut, Venecija, knez, Vijeće, vijećnici, sud
prof. dr. Nebojša Ranđelović
Pravni fakultet Univerziteta u Nišu
Sara Mitić, mag. iur.
Pravni fakultet Univerziteta u Nišu
SLIČNOSTI I RAZLIKE CRESKO-OSORSKOG STATUTA I SRPSKOG SREDNJOVJEKOVNOG PRAVA
Kompleksnost srpskog srednjovekovnog prava ogleda se i kroz proces širenja srpske srednjovekovne države. Model posmatranja kroz čiju prizmu može da se provuče i tema ovog rada, jeste položaj gradova u srpskoj srednjovekovnoj državi. Sa aspekta primene prava, u Srbiji su se razlikovali unutrašnji gradovi, osvojeni grčki gradovi i primorski gradovi. U unutrašnjim gradovima primenjivano je srpsko pravo, u grčkim gradovima prvenstveno vizantijsko pravo, a primorski gradovi su zadržali regulisanje pravnih odnosa na temelju svojih statuta. To je aspekt kroz koji treba posmatrati sličnosti i razlike Cresko-Osorskog statuta i srpskog srednjovekovnog prava.
Ključne reči: Cresko-osorski statut, srpsko srednjovekovno pravo, vizantijsko pravo, povelje, Dušanov zakonik
prof. dr. sc. Dževad Drino
Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
CRESKO-OSORSKI STATUTA I SREDNJOVJEKOVNO BOSANSKO PRAVO – SLIČNOSTI I RAZLIKE
Razmatrajući konstruktivne veze između onoga što čini pravo srednjovjekovne banovine, pa od 1377., kraljevine Bosne, i pravnog sistema kreiranog Cresko-osorskim statutom, vidljiva su preplitanja zajedničkog sloja slavenskog običajnog prava sa nadolazećim evropskim ius commune, koji u Bosnu dolazi putem prava istočnojadranskih gradova, prvenstveno Dubrovnika.
I pored upliva dubrovačkog prava, koje pravni historičar Mustafa Imamović proglašava pomoćnim pravnim izvorom u Bosni, komune sjevernog Jadrana zrače svojim uticajima na susjede u kontinentalnom zaleđu, od kojih je rapska komuna imala potpisan i ugovor o slobodi trgovine sa bosanskom državom.
U radu se istražuje statutarno pravo Cresa-Osora, te sličnosti sa institutima bosanskog srednjovjekovnog prava, prvenstveno u oblasti gradske uprave, kao i odredbi stvarnog i obligacionog prava sadržanih u statutima i pravnoj praksi srednjovjekovlja.
Ključne riječi: Bosna, hrvatsko pravo, lex mercatoria, običajno pravo, statut
izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek za povijest
HRVATSKOGLAGOLJSKA BAŠTINA CRESA I LOŠINJA
– NOTARSKI AKTI I STATUTARNE ODREDBE
Cresko-lošinjski arhipelag kroz svoju je srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest bio prostor života i suživota romanskoga i slavenskoga/hrvatskoga življa odnosno latinskoga (kasnije talijanskoga) i hrvatskoga jezika te latinice i glagoljice kao dvaju pismovnih sustava na kojima je sačuvana pisana baština kao vjerno svjedočanstvo minulih vremena ovih otočnih zajednica/komuna. Za vrijeme mletačke uprave Cresko-osorska knežija bila je podijeljena na dva upravna područja: sjeverni dio pod jurisdikcijom creske komune, a južni dio pod osorskom komunom dok je njihov cjelokupni komunalni život bio uređen Statutom Cresa i Osora. Hrvatskoglagoljska baština Cresa i Lošinja očuvala se u vidu epigrafskih spomenika, notarskih isprava i matičnih knjiga (krštenih, vjenčanih, umrlih) te drugih spisa. U ovom izlaganju poseban ćemo naglasak staviti na prikaz i analizu izabranih primjera iz hrvatskoglagoljske pisane baštine. To se ponajprije odnosi na notarske spise. Izvršit će se komparativna analiza s latinskim notarijatom te ukazati na one odredbe Statuta Cresa i Osora koje reguliraju sastavljanje pisanih isprava (napose oporuka) i osiguravaju njihovu javnu vjeru (čl. 57-59).
Ključne riječi: Cres, Lošinj, hrvatskoglagoljska baština, Statut Cresa i Osora, notarski akti
izv. prof. dr. sc. Franjo Velčić
Teologija u Rijeci Područni studij
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
OSORSKA BISKUPIJA U VREMENU OD SASTAVLJANJA CRESKO-OSORSKOG STATUTA DO NJEGOVA TISKANJA (OD XV. DO XVII. STOLJEĆA)
- sc. Maja Polić, znanstvena suradnica
HAZU Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci
s Područnom jedinicom u Puli
IVAN BEUC - ISTRAŽIVAČ CRESKO-OSORSKOG STATUTA
Hrvatski povjesničar, arhivist i pravni pisac dr. Ivan Beuc (Beč, 1918. - Zagreb, 1994.) tijekom svoga znanstvenoga djelovanja, među ostalim, bavio se i osorskom komunom te nam je ostavio djelo Osorska komuna u pravno-povijesnom svjetlu (1953.). Riječ je o djelu u kojem daje detaljan pregled razvoja osorske gradske komune i uređenja na vangradskome području do XV. stoljeća, analizirajući detaljnije ulogu kneza, komune i pravnoga poretka, zatim utjecaj Mletačke Republike na osorsku komunu kao osnovnu upravnu jedinicu i njezinih funkcija, poput vijeća, skupštine pučana, sudaca, agenata komune, kamerlenga, fontifikara, pisara i dr. Analizirajući statutarne odredbe Cresko-osorskog statuta, utvrdio je da isti ne sadrži cjelokupno civilno i krivično pravo, odnosno da sačuvani tekst Statuta ne sadrži sve propise, a osobito ne pravne običaje, što priznaje i sam knez u predgovoru Statuta, određujući da se imaju primjenjivati pravni običaji, ako ne postoji odgovarajući propis u Statutu. Sadržaj izlaganja istražiti će dr. Beucovu analizu prava osoba, obiteljskoga, stvarnoga, obveznoga i nasljednoga prava te građansko-parničnoga postupka i kaznenoga prava.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, Ivan Beuc, osorska komuna
izv. prof. dr. sc. Višnja Lachner
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet
CRESKO-OSORSKI STATUT I NJEGOVA OBITELJSKOPRAVNA REGULACIJA
Osnovni je cilj rada analiza odredbi Cresko-osorskog statute koje se bave obiteljskim pravom, a s osobitim osvrtom na reguliranje bračnoga imovinskog prava. Shodno tome, prije analize ovih odredbi, osvrnut ćemo se i na opće prilike osorske komune u XV. stoljeću. Zatim, detaljnije su prikazane odredbe obiteljskog prava, a koje su uspoređene s odgovarajućim rješenjima drugih sjevernojadranskih otoka i dalmatinskih pravnih sustava. Osim toga, u okviru navedene analize obrađuje se i položaj žene u procesima koji su bili od vitalnog značaja za ženin život, poput braka, zaruka, miraza i slično. Na kraju, iz svega iznesenoga, autorica dolazi do zaključka da s obzirom na fluidno razgraničenje “dalmatinske” i “kvarnerske” pravne regije, regulacija obiteljskog i bračno imovinskog prava prava Cresko-osorskog statuta odražava utjecaje niza pravnih sustava: rimskog, bizantskog, mletačkog, langobardskog i slavenskog prava, a što ukazuje na međudjelovanje različitih pravnih kultura različita intenziteta.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, obiteljsko pravo, bračno imovinsko pravo, dalmatinsko statutarno pravo
doc. dr. sc. Jelena Kasap
Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku, Pravni fakultet
OSOBITOSTI NASLJEDNOPRAVNOG UREĐENJA
CRESKO-OSORSKOG STATUTA IZ 1441. GODINE
Regulaciji imovinsko pravnih odnosa nastalih nakon smrti ostavitelja u Cresko-osorskom statutu posvećena je značajna pozornost. Broj odredaba koje uređuju nasljedno pravne odnose u sadržaju ovog izvora potvrđuju važnost obiteljske zajednice kao i značaj obiteljske imovine unutar ove kasno srednjovjekovne komune. Kako je sistematična analiza pravnih odredaba statuta tek predmet rasprave u znanstvenim krugovima razumijevanju koncepta nasljeđivanja normiranog odredbama statuta važno je pristupiti šire, uzimanjem u obzir ne samo društvenih, već ekonomskih i religijskih odnosa unutar komune. U tom pogledu izvjesno je kako Cresko-osorski statut pokazuje određene osobitosti. Izjednačenost muških i ženskih descedenata kada je riječ o neoporučnom nasljeđivanju obilježava nasljedno-pravno uređenje rijetkih komuna kvarnerske regije, između ostalog, i Osora i Cresa. Stoga položaj žene prilikom nasljeđivanja u sadržaju izvora zaslužuje posebnu kritičku analizu. U razdoblju kada pod utjecajem recepcije različitih pravnih izvora, primarno mletačkih i bizantskih, većina jadranskih komuna usvaja gotovo istovjetna obilježja nasljeđivanja u kojima se naslijeđe obiteljske imovine vezuje uz određeni stupanj srodstva statut normira oporučnu slobodu te slobodno raspolaganje imovinom po volji oporučitelja ili najčešće u religijske svrhe. U ovom će se istraživanju detaljnom raščlambom pravnog izvora, kao i komparacijom s partikularnim odredbama drugim bliskih komuna nastojati kritički analizirati i druga važna pitanja poput položaja izvanbračne djece, redovnika te pronaći ishodište zasebnoj regulaciji nasljedno pravnih odnosa u ovoj otočnoj zajednici.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, imovina, obitelj, nasljeđivanje, srodstvo, položaj žene
doc. dr. sc. Ines Matić Matešković
Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet
PRISUTNOST RIMSKE PRAVNE TRADICIJE U INSTRUMENTIMA
OSIGURANJA TRAŽBINA CRESKO-OSORSKOG STATUTA
Autor u radu analizira pravne institute usmjerene na osiguranje vjerovnikove tražbine te položaj dužnika i vjerovnika u Cresko-osorskom statutu u slučaju dužnikova neispunjenja dugovanoga. Statut veću pažnju posvećuje prvenstveno založnom pravu te na različite načine uređuje pravila oko zasnivanja zaloga na pokretninama i nekretninama, kao i oko prodaje založene stvari te namirenja vjerovnika iz vrijednosti iste. U radu se pruža pregled uređenja ovih instituta te njihovih specifičnosti, a na temelju provedene analize kritički se vrednuje geneza navedenih instituta te utjecaj rimske pravne tradicije na razvoj osiguranja tražbina u pravu Cresko-osorskog statuta.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, osiguranje tražbina, založno pravo, rimsko pravo
izv. prof. dr. sc. Ladislav Heka
Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu
PRISEGA I DRUGA DOKAZNA SREDSTVA U CRESKO-OSORSKOM STATUTU
Hrvatsko srednjovjekovno pravo u početku se temeljilo na običajnom pravu, a kasnije je kodificirano zakonicima i statutima u priobalnom dijelu, odnosno putem povlastica (privilegium) u kontinentalnom dijelu zemlje. Prisega je u tim okvirima postojala kao zakonom ili statutom propisana izjava kojom jedna osoba potvrđuje istinitosti svojega iskaza. Bila je vrlo raširena u sudskom postupku kao dokazno sredstvo, kojom je tužitelj nadomještao nedostatak drugih dokaza, a prisegom očišćenja (iuramentum purgationis) je pak tužena strana neutralizirala manjkave dokaze koji su ju teretili. Postojala je i vladarova krunidbena prisega (zavjernica) kojom se obvezivao poštovati prava kraljevine Hrvatske i Ugarske.
Cresko-osorski statut kao važan izvor municipalnog prava za velik dio Kvarnera sadrži vrlo zanimljiva rješenja glede prisege. Tako u članku 14. propisuje zabranu dvostruke prisege za svjedoke, a sadrži i obvezu promisorne prisege sudaca, odnosno prisege blagajnika, općinskog odvjetnika i zastupnika umrlih, odvjetnika suda, onih koji dolaze na Vijeće te prisege izbornika. Najopsežnija je prisega sudaca (u devet poglavlja) a sadrži obvezu brige za „čast i stanja” mletačkog dužda (Venecije) kao gospodara, zatim brige za „čast Vlasti” i koristi Općine, obvezu postupanja u skladu sa kneževim zahtjevima, davanja savjeta, te obećanje da neće pomagati neprijatelju.
Postojala je i odredba kojom se propisivalo neka se vjeruje na prisegu onomu tko prodaje na malo do vrijednosti od pet malih soldina (krčmar, krčmarica, drugi prodavač na malo), a po procjeni suca je taj iznos mogao biti i viši.
U izlaganju se bavimo analizom pravnog učinka prisege.
Ključne riječi: prisega kao pravni institut, prisega na vjernost duždu i Mletačkoj općini, prisega kamerlinga Vijeću, pravne posljedice prisege, prisega u dokaznom postupku
izv. prof. Željko Radić
Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet
Marija Štambuk, dipl. iur., viša predavačica
Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet
USPOREDBA KAZNENO-PROCESNIH ODREDBI CRESKO-OSORSKOG STATUTA
I NEKIH SREDNJOVJEKOVNIH DALMATINSKIH STATUTA
Autori će u radu usporediti odredbe Cresko-osorskog statuta te Splitskog i Trogirskog statuta iz kojih su vidljivi elementi rimsko-kanonskog postupka, posebno kod onih kaznenih djela koja se mogu pokrenuti i ex officio. Analizirat će se i uloga kneza te drugih službenika komune u vršenju istrage i kažnjavanju počinitelja, kao i uvjeti i način primjene torture.
U periodu nastanka rečenih statuta, kazneno se djelo sve više shvaća kao čin uperen protiv interesa cijele zajednice, a ne samo oštećenika, pa prevladava stav da kazneno djelo mora biti sankcionirano ukoliko i nije navedeno u samom statutu. Ovo pak daje vrlo široke ovlasti knezu da sudi po analogiji i čak da, kad smatra potrebnim, povećava propisane kazne.
Cresko-osorski statut mlađi je od većine dalmatinskih statuta, pa je i broj odredbi inkvizitornog karaktera znatno veći.
Ključne riječi: inquisitio, denuntiatio, tortura, analogija, rimsko-kanonski postupak
izv. prof. dr. sc. Ivona Šego-Marić
Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru
MALA IN SE PREMA ODREDBAMA CRESKO-OSORSKOG STATUTA
Kazneno pravo kao grana prava u srednjem vijeku se razvija kroz gradske statute. Cresko-osorski statut iz 1441. postavio je evolutivne temelje kaznenog prava u četvrtoj knjizi te kvalificirao i inkriminirao pojedina kaznena djela. Ono što je zanimljivo u Cresko-osorskom statutu iz 1441. jeste napuštanje sustava objektivne odgovornosti kako bi se na neki način unaprijedio sustav individualizacije kazne kao i utvrđivanja same krivice počinitelja. Isprepletenost sa religijom bila je determinanta koja je određivala sustav kazni. Suvremeno kazneno pravo kaznenim djelom smatra svako djelo koje je društveno opasno i koje pravni poredak zabranjuje pod prijetnjom primjene kaznene sankcije. Cresko-osorski statut sadrži odredbe o zločinima koji se odnose na pojedina kaznena djela. Pri tom praveći razliku između teških kaznenih djela za koje su bile propisane tjelesne kazne i koja pripadaju skupini mala in se. Autorica analizira pojedine zločine (ubojstvo, krađa, silovanje) te sustav primjene kaznenih sankcija na počinitelje.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut, zločin, kazna, ubojstvo, krađa, silovanje, malum in se, krivnja
Ivana Marušić, mag. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru
MALA PROHIBITIA PREMA ODREDBAMA CRESKO-OSORSKOG STATUTA
Autorica u ovom radu analizira kvalifikaciju kaznenih djela prema odredbama Cresko-osorskog statuta koja su spadala u skupinu kaznenih djela mala prohibitia. Društvena briga za lokalnu zajednicu ogledala se kroz kvalifikaciju kaznenih djela protiv narušavanja reda i mira kao i kaznena djela protiv okoliša. Sankcija koja se propisivala za povrede ove vrste kaznenih djela bila je novčana kazna. Zanimljivost sankcija ogledala se u činjenici da i prijavitelj mala prohibitia pored općine dobiva određenu materijalnu korist. Kvalifikacija ovih kaznenih djela su uvjetovana specifičnostima života na otoku te autorica istražuje vezu između mjesnih običaja kao izvora prava koji nesumnjivo utječu na definiciju mala prohibitia.
Ključne riječi: običaj, mala prohibitia, okoliš, red i mir, Cresko-osorski statut
prof. dr. sc. Željko Bartulović
Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet
VLASNIŠTVO NEKRETNINA U CRESKO-OSORSKOM STATUTU,
Cresko-osorski statut sukladno srednjovjekovnom shvaćanju podijeljenog vlasništva razlikuje više vlasnika nad istom nekretninom. Mletačka Republika ima vrhovno vlasništvo (dominium eminens) i tijekom vremena ograničava pravo komuna koje bi mogli okarakterizirati kao izravno vlasništvo (dominium directum), npr. pravo općine na imovinu bez ostavitelja, uključujući i pravo plemenitih osoba od prava pučana i obrađivača zemlje koji imaju koristovno vlasništvo (dominium utile).
Statut poznaje komunalnu (skupnu) imovinu, npr. javni put i zid i luku, te neobrađena općinska zemljišta (šumarci i pašnjaci) čije obrađivanje i korištenje regulira kao i lokve vode.
Nekretnine, osobito zemljišta, temelj su gospodarstva i života na otoku pa je njihov status predmet posebnog nadzora i regulacije: postupak javne prodaje i otuđenja, način preuzimanja nekretnine od dužnika, prigovor vjerovnika ako dužnik otuđuje svoju imovinu, javna objava darovanja uz odobrenje kneza kako ne bi dolazilo do prijevarnog otuđenja nekretnina
Za razliku od suvremenog vlasništva pojedinca srednjovjekovno pravo pa tako i Statut poznaju, tzv. obiteljsku imovinu u kojoj je otac obitelji upravitelj ograničen pravima ostalih članova, žene i djece. Statut spominje emancipaciju sina i podjelu obiteljske imovine, zabranu razbaštinjenja djece koja moraju dobiti svoj udio u imovini, imovinu žene, pravo sestre na imovinu brata bez potomaka. I rođaci imaju pravo jer potječu iz nekadašnje obitelji pa Statut poznaje pravo otkupa rođaka i pravo na kupnju nekretnine koju je ostavio umrli. Zato postoji i zabrana oporučivanja i nasljeđivanja redovnika i zabrana crkvenoj osobi na kupnju općinske imovine na javnoj dražbi kako nekretnine ne bi prelazile u vlasništvo Crkve čime bi zemljišni fond u rukama svjetovnih lica siromašio. Statut poznaje i pravo susjeda na kupnju nekretnine. Propisano je i pravo pristupa nekretnini kao i zastara prava nad nekretninama.
Ključne riječi: Cresko-osorski statut; 1441.; stvarna prava; nekretnine; podijeljeno, skupno i obiteljsko vlasništvo