Istraživanje o nužnosti visokoškolske naobrazbe pomorskih časničkih zvanja

Detalji: Napisao/la Renato Dudić; Kategorija: List Pomorac; Objavljeno: 21 Prosinac 2020

Objavljeno u listu Pomorac br.6 - prošireno izdanje

UVOD

Prema izvorima EMSA-e (European Maritime Safety Agency) procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 18.000 pomoraca, od čega je čak oko 15.500 zaposleno u međunarodnoj plovidbi. Od ukupnog broja, čak 70% čine časnici što nas stavlja na šesto mjesto u EU. Postavlja se pitanje što treba učiniti da bi zadržao sadašnji broj pomoraca, osobito časnika jer je bitka s kadrom tzv. nižih zvanja već odavno izgubljena protiv jeftinije radne snage s dalekog istoka. Čak i bez obzira na teške uvjete života na moru, nerijetko neprijateljska i po život opasna okruženja (piratstva, kriminalizacija pomoraca), probleme koji se pojavljuju kad pomorac odluči napustiti brod i pokušati pronaći zaposlenje na kopnu, više drugih zapreka, posebno administrativnih koje su do izražaja došle reformom poreznoga, zdravstvenoga i mirovinskog sustava. nije problem privući mladi naraštaj da se odluči za pomorsko časničko zvanje. Glavni problem danas je nemogućnost zapošljavanja kadeta zbog nedostatka domaćih tvrtki koje su mahom propale u vihoru rata i poslijeratne privatizacije, ali i zbog nesnalaženja na tržištu.

Nedostatak časničkog kadra u svijetu, nastojao se riješiti izmjenama cjelokupnoga obrazovnoga sustava kao jednim od ključnih rješenja kojima bi se povećao interes u mladih.

Raznim raspravama i na javnim tribinama vidljiva su nastojanja da se omogući stjecanje najviših časničkih ovlaštenja za rad na brodu bez visokoškolske naobrazbe.

U krugu velikog broja profesionalaca (časnika u plovidbi) stječe se dojam da se želi stvoriti operativni kadar (samo praktičari) na štetu kreativaca (i teoretičari i praktičari), po čemu je upravo hrvatski pomorac još uvijek prepoznatljiv i kao takav priznat i cijenjen u svijetu.

Preuzmite prezentaciju programa Microsoft PowerPoint

ISTRAŽIVAČKA ANKETA

Kao djelatnik Srednje škole Ambroza Haračića i strukovni nastavnik pomorske grupe predmeta, a nekadašnji pomorac sa zvanjem kapetana duge plovidbe i lučkoga peljara, proveo sam istraživanje o razlozima za odabir pomorskog časničkog zvanja, anketirajući ukupno 20 aktivnih časnika palube i stroja, s prebivalištem na otocima Lošinju i Cresu, središtima duge pomorske tradicije. Većina njih bili su baš učenici pomorske škole u Malom Lošinju.

Od 20 anketiranih šest ih je sa VSS, devet sa VŠS i pet sa SSS. Obrazovanje uglavnom prati i pozicije na brodovima. Tako je od 20 anketiranih osam zapovjednika i upravitelja stroja, sedam prvih časnika, tri druga časnika i dva treća časnika.

Grafikon 1- zvanja obuhvaćena anketom (N=20)

Grafikon 2 – stručna sprema anketiranih (N=20)

Grafikon 3. – Utjecaj obrazovanja na postignuto zvanje

Prema Pravilniku o zvanjima i stjecanju svjedodžbi, sa SSS može se maksimalno napredovati do zvanja drugog časnika u kategoriji plovidbe 1. Za zvanja prvog časnika i zapovjednika broda uvjetuje se najmanje VŠS, ali nerijetko, vrlo često izvanrednim studiranjem (poslijediplomski studij), časnički kadrovi dolaze i do najvišeg stupnja obrazovanja, VSS. To je kadar koji ne isključuje i mogućnost prestanka plovidbe i u dogledno će vrijeme potražiti posao na kopnu.

Grafikon 4. – Utjecaj staža (iskustva) na postignuto zvanje

Osim stupnja obrazovanja, na poziciju i zvanje svakako utječe iskustvo koje je u proporcionalnoj vezi s godinama staža, odnosno starosti.

Vidimo da s povećanjem godina tj. iskustva raste udio najobrazovanijeg, a opada udio nižeg časničkog kadra. Obrazovanje nije presudan, ali je svakako jedan od najvažnijih faktora napredovanja u časničkom zvanju.

Sumiranjem rezultata obaju grafikona zaključujemo da se časnički kadar i tijekom plovidbe u obrazovnim učilištima neprestano usavršavao, stjecao teoretska i praktična znanja, što ide u prilog tezi o potrebi za cjeloživotnim učenjem.

ANKETNI UPITNIK:

1. Zvanje u kojemu plovite:

a) časnik palube

b) časnik stroja

2. Stupanj obrazovanja:

a) SSS

b) VŠS

c) VSS

3. Plovim na brodovima:

a) do 5 godina

b) do 10 godina

c) do 15 godina

d) 20 i više godina

4. Razlog izbora pomorskog časničkog zvanja:

a) dobra primanja

b) upoznavanje drugih zemalja, ljudi, kulture

c) nemogućnost pronalaska zaposlenja na kopnu

d) dolazim iz pomoračke obitelji

5. Najveći problemi između dva ukrcaja:

a) neizvjesnost ponovnog ukrcaja

b) kratak boravak u krugu obitelji i prijatelja

c) neučinkovitost institucija (administracija, nova porezna, mirovinska i zdravstvena reforma)

6. Najvedite prednost našeg u usporedbi s kadrovima drugih nacionalnosti:

a) obrazovanje i vještine

b) savjest i odgovornost u poslu

c) kreativnost i snalažljvost u rješavanju problema

7. Mislite li da je naš sustav obrazovanja pomoraca predug i prezahtjevan:

a) da

b) ne

c) imam svoje mišljenje:

_______________________________________________________________________________

8. Podržavate li stjecanje najviših časničkih zvanja bez visokoškolske naobrazbe:

a) da

b) ne

c) imam svoje mišljenje:

_______________________________________________________________________________

9. Podržavate li cjeloživotno učenje kao uvjet napredovanju u viša zvanja:

a) da

b) ne

c) imam svoje mišljenje:

_______________________________________________________________________________

10. Mislite li da će se reformom obrazovnog sustava povećati interes za časničko zvanje u mladih:

a) da

b) ne

c) imam svoje mišljenje:

_______________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

ANALIZA ANKETE

Iz ankete je vidljivo da je anketiran uglavnom visokoobrazovan kadar, većinom časnici s više godina plovidbe i bogatim profesionalnim iskustvom.

Od ukupno 20 anketiranih bilo je 13 nautičkog i sedam brodostrojarskog smjera.

Kao razlog odabira pomorskog časničkog zvanja, velika većina anketiranih časnika navelo je mogućnost iznadprosječnih primanja, a značajan postotak ukazuje i na male mogućnosti zaposlenja na kopnu. Da je anketa rađena davnih 80-ih, vjerovatno bi mogućnost upoznavanja svijeta imala veći postotak. Tradicija ima mali, ali ne i beznačajan udio u izboru zanimanja. Još uvijek, na određenim primorskim lokalitetima imamo snažnu obiteljsku tradiciju koja se prenosi sa koljena na koljeno.

Grafikon 7. Razlozi izbora pomorskog časničkoga zvanja

Anketirani pomorci, najvećim problemom smatraju neučinkovitost institucija u smislu preopširnih i po njima, veliki broj besmislenih administrativnih obveza, odmah zatim i kratak boravak s obitelji. Kraći ugovori podrazumijevaju i kraće odmore koji se još više skraćuju odlascima na stručna usavršavanja van mjesta boravka. Neizvjesnost ponovnog ukrcaja naveo je vrlo mali postotak anketiranih, što potkrepljuje tezu da iskusnom i obrazovanom pomorskom časniku nije problem pronaći ili zadržati posao na brodu.

Grafikon 8. Najveći problemi između dva ukrcaja

U prilog tome idu i rezultati u sljedećem anketnom pitanju, gdje većina anketiranih upravo obrazovanje i vještine ističe kao najveću prednost našeg kadra u usporedbi s onima drugih nacionalnosti.

No treba naglasiti da je kreativnost i snalažljivost u naizgled bezizlaznim, teškim, pa čak i pogibeljnim situacijama također usko povezana s odgojno-obrazovnom komponentom.

Grafikon 9. Prednost našeg u usporedbi s kadrovima drugih nacionalnosti

Možda suprotno od očekivanog, rezultati dobiveni na anketnom pitanju o dugotrajnosti i preopširnosti našega obrazovnog sustava za pomoračka zvanja pokazuju da nešto više ispitanika ipak ne smatra da je naš obrazovni sustav dugotrajan i preopširan o čemu su neki iznijeli i svoje osobno mišljenje pa i ''glasna'' razmišljanja.

Većina je mišljenja da ovim sustavom obrazovanja budući pomorci stječu sva potrebna i u manjoj mjeri, ne i neophodna znanja i vještine. Nešto manji dio anketiranih je suprotnog mišljenja, pa osim što smatraju da je obrazovni program predug i opširan, uprkos zadovoljavajućoj tehničkoj opremljenosti, navode sve veći problem stručnosti kadrova u pomorskom školstvu.

Grafikon 10. Mišljenje o obrazovnom sustavu pomoraca

Velika većina nije za stjecanje najviših časničkih ovlaštenja bez visokoškolskog obrazovanja jer upravo obrazovna komponenta i kompetencije koje pomorci stječu, izdvajaju hrvatske pomorce na tržištu rada od konkurencije.

Osobna razmišljanja anketiranih mogli bi svesti na to da bi VŠS trebala biti minimalan stupanj naobrazbe za stjecanje najviših časničkih zvanja. Samo mali broj anketiranih podržava mogućnost stjecanja najviših časničkih ovlaštenja na brodu bez visokoškolskog obrazovanja.

Grafikon 11. Časnička zvanja i naobrazba

Nadalje, anketa je pokazala kako se reorganizacijom cjelokupnoga obrazovnog sustava ne bi značajno povećao interes za časničkim zvanjima u pomorstvu.

U svojim razmišljanjima većina ispitanika navodi da nikako ne bi trebalo smanjivati opseg obrazovnoga sustava. Razlog leži u činjenici da centri za izobrazbu i resorno ministarstvo ne mogu pomoći u stvaranju kreativnog kadra. Veliki broj centara za izobrazbu provode obuku za rad na operativnoj razini i tako mladim ljudima umjesto cjeloživotnog obrazovanja nude cjeloživotnu plovidbu, a resorno ministarstvo, za sada nudi učenicima i studentima samo stipendije.

Grafikon 12. Interes za reformom obrazovnog sustava

Izdvojit ću i neka razmišljanja koja su u pojedinim pitanjima anketirani pomorci iznijeli, misleći kako bi se tako poboljšalo pomorsko školstvo u cjelini:

- postupno smanjivati opseg općeobrazovnog gradiva u korist strukovnog koji zahtjeva konstantnu nadogradnju,

- omogućiti svim obrazovnim ustanovama jednake tehničke i kadrovske uvjete

- vježbenički staž implementirati u obrazovni kurikulum

- uvesti u srednje pomorske škole strukovnu maturu, kao ulaznicu za fakultet

- primijeniti nove metode poučavanja s ciljem stjecanja vještina (upotreba simulatora, brodskih softvera, itd.)

- tamo gdje je moguće, prakticirati terensku nastavu (posjete lukama, škverovima)

- pojačati programe stručnog i općeg engleskog, koji je rak-rana mladih pomoraca

- omogućiti aktivnim pomorcima u zvanju ulaz u obrazovne institucije na ''mala vrata''

ZAKLJUČAK

Anketa je pokazala da je obrazovni sustav za najviša pomoračka časnička zvanja zadovoljavajući, ali daleko od idealnoga. Odgovori i razmišljanja ispitanika dijele i moje osobno promišljanje, a to je činjenica da su temelj svake uspješne obrazovne ustanove njeni kvalitetni, visokostručni, obrazovani i motivirani nastavnici i profesori.

Aktivnim pomorcima, kao i onima, koji završavaju svoju karijeru na moru, treba omogućiti da se bez većih prepreka zapošljavaju u obrazovnim institucijama povezanima s pomorskom strukom jer će oni svojim primjerom, znanjem i nemjerljivim iskustvom pridonijeli razvoju pomorskog školstva i struke u cjelini, a mlade ljude, učenike i studente uvjeriti da samo visoko obrazovan i kreativan časnik ima budućnost na nemilosrdnom i prevrtljivom tržištu rada.